Jezičko značenje riječi zekat je čišćenje, razvoj, berićet, rast, dok terminološki znači imovinski ibadet koji se sastoji od izdvajanja precizno definiranog dijela određenih vrsta imovine u poseban fond Bejtul-mal iz kojeg se prikupljena sredstva raspodjeljuju Kur’anom definiranim korisnicima, prema prioritetima koje određuje “ulu-l-emr“/legitimna islamska vlast“.

Na obavezu organiziranog prikupljanja zekata ukazuju kur’anski ajeti, sunnet Allahovog Poslanika i praksa hulefai-rašidina.

Prikupljanje zekata je obaveza ulu-l-emra, vrhovne islamske vlasti ili u našem slučaju najvišeg rukovodstva zajednice muslimana to jeste Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, odnosno Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj u čijem okviru djeluje i naš džemat.

Zekat je jedan od pet temeljnih obaveza islama, a njegova obaveza ustanovljena je Kur’anom, Sunnetom i konsenzusom učenjaka. Njegovo davanje uvećava i čisti imetak, ali i čisti dušu onome ko ga daje. Iako je naređen jos u Meki, u formi čina za koji slijedi nagrada kod Gospodara, kao i sticanja osjećaja međusobne solidarnosti, zekat kao stroga vjerska obaveza naređen je druge godine po Hidžri, u Medini riječima Uzvišenog Allaha dž.š.: „Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih zaista smiriti. – A Allah sve čuje i sve zna.“ (At-Tawba 103.)

Zekatska obaveza pada na osobe koje ispunjavaju sljedeće uvjete:

1. da je musliman;
2. da je punoljetan;
3. da je umno zdrav;
4. da je zakonski vlasnik imovine koja podliježe zekatu;
5. da je imovina pod njegovom kontrolom bila najmanje godinu dana;
6. da u njegovoj imovini postoji zekatski nisab.

Šta je Nisab?

Nisab je određena vrijednost ili količina imovine koju fizičko (pojedinac) ili pravno lice (firma) treba posjedovati tokom godine dana da bi podlijegalo obavezi zekata.

Nisab podrazumijeva vrijednost ili količinu imovine koja prelazi osnovne životne potrebe, kao što su hrana, odjeća, kuća, stan, prijevozno sredstvo, osnovna sredstva za poslovanje i troškovi vezani za pobrojano. Svaka kategorija zekatske imovine na koju se izdvaja zekat ima svoj nisab.

Ove godine shodno Odluci Vijeća muftija nisab iznosi 5.050,00 CHF.

Zekat se daje u džamijama, centrima i medžlisima Islamske zajednice u BiH, odnosno Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj kada se dobiva i potvrda o uplaćenom zekatu ili putem računa ili direktnom uplatom, što je detaljno objašnjeno na stranici zekat.ba, na kojoj se nalazi i kalkulator za precizno izračunavanje iznosa zekata.

Propis o prikupljanju zekata i sadekatul-fitra u zaseban fond Bejtul-mal izveden je iz izvora Šerijata, Kur’ana i prakse Allahovo Poslanika (sunnet) a.s.

Ubiranje zekata i vitara kao i određivanje fondova u koje će se vršiti raspodjela zekata i vitara jeste društvena funkcija koju je u ime društva vršio halifa. Muhammed a.s. je preko određenih ljudi ubirao zekat i iz tog fonda podmirivao potrebe zajednice koje su označene u 60. ajetu sure Et-Tevba). Ebu Bekr je poveo rat protiv plemena koja su poslije smrti Muhammeda a.s. bila otkazala davanje zekata. Ubiranje zekata i vitara kao i njihova raspodjela ima, dakle, karakter javne i opće službe. Ne može se, prema tome, ostaviti na volju obveznika da on određuje kome će šta dati.

Uplatu zekata (Nisab: 5.050,00 CHF) i sadekatul-fitra u iznosu od 10, 15 ili 20 CHF po osobi možete izvršiti i putem uplate na konto IKCB-a putem uplatnice koju možete preuzeti klikom ovdje.